Pozdrav dragi forumaši, danas ćemo odgovoriti na jedno pitanje vezano za ventilirane (ili ventilirajuće) fasade, ali ovaj put u kontekstu obiteljskih kuća. Za ventilirane fasade možda ste čuli, možda niste, ali poprilično se razlikuju od standardnih kontaktnih fasada od stiropora i kamene vune, što načinom rada ali i cijenom.
Ventilirane fasade su iznimno popularne u sjevernoj Europi, sjevernoj Americi, i Kanadi, ali tamo se dosta često zovu rainscreen fasada. Za razliku od tradicionalnih sjeverno američkih fasada od drventa, rainscreenovi se rade od vodootpornih i vodoodbojnih materijala, i iznimno su slični našim ventiliranim fasadama.
Nažalost, u Hrvatskoj su ventilirane fasade poprlično skupe u odnosu na klasične fasadne sustave (2 do 5 puta skuplje), makar se u novije vrijeme i to mijenja.
Što je ventilirana fasada?
Što je zapravo ventilirana fasada? Ventilirana fasada je fasada koja se sastoji od 4 sloja:
- Aluminijska podkonstrukcija koja se buši direktno na vaš objekt, a izgleda slično podkonstrukciji za suhu gradnju
- Sloj kamene vune koja se uguruje i tipla između stupova aluminijske podkonstrukcije i služi za termoizolaciju. Važno je napomenuti da debljina kamene vuna ne prelazi visinu aluminijskih vodilica
- Završni sloj fasadnih obloga, koji se postavlja na aluminijsku podkonstrukciju i iza kojeg ostaje cca 3-5 cm slobodnog prostora – zraka! Dobro ste pročitali, iza ploča ventilirane fasade ostaje slobodan prostor za zrak, i to je upravo ono što joj daje “ventilirajuća” svojstva, ali više o tome u nastavku
Ideja ventilirane fasade ja da ovaj prazan prostor između kamene vune i završnih ploča uvijek bude slobodan i da omogućava strujanje zraka. To strujanje zraka omogućuje da se fasada ljeti hladi, a zimi grije:
- Ljeti, topli zrak koji je zarobljen u fasadi struji prema gore jer je lakši od hladnog, i stvara podtlak koji za sobom povlači hladan zrak i smanjuje temeperaturu fasade
- Zimi, hladni zrak se akumulira u prostoru između ploča i termoizolacije, i ne dopušta da još hladniji zrak uđe u fasadu. Ovaj zarobljeni hladni zrak se djelovanjem sunca zagrijava i polako putuje prema gore, ali znatno sporije nego ljeti.
Ovaj jednostavni princip zarobljenog zraka djeluje kao iznimno dobra termoizolacija, jer prirodno strujanje zraka suši kamenu vunu i onemogućuje zadržavanje vlage u fasadi.
Koje su prednosti ventilirane fasade?
Prednosti ventilirane fasade u odnosu na standardnu fasadu su:
- Vizualno dopadljiva i omogućuje široku paletu izgleda objekta koji jednostavno nisu mogući sa klasičnim fasadama
- Bolja termoizolacija i bolja zvučna izolacija u odnosu na ETICS fasade, otporne na morsku vodu jer se potkonstrukcija sastoji od legure AlMgSi
- Izvlače vlagu iz zidova i u unutarnjim prostorijama nema plijesni
- Jednostavno održavanje objekta, provlačenje kablova, instalacija i naknadne izmjene
- Iznimna izdržljivost na mehanička oštećenja i požare (kamena vuna je negoriva, završni paneli isto)
U praksi su ventilirane fasade najbolje rješenje koje imamo za vanjsku ovojnicu objekta, međutim, cijena je često faktor koji ih eliminira iz svijeta obiteljskih kuća.
Cijena ventilirane fasade?
Ventilirane fasade koštaju od 2 do 5 puta više od obične fasade. Cijena najviše ovisi o završnim panelima, koji mogu biti metalni, cementno vlaknasti, laminatni, keramički, i kameni.
Naravno, svi oni imaju svoje prednosti i mane, ali u principu se uvijek traži kompromis cijene i izgleda panela, jer većina prednosti ventilirane fasade dolazi iz načina djelovanja (strujanje zraka), a ne iz samih panela.
Kod izbora panela treba voditi računa o cijeni, UV otpornosti, otpornosti na mehanička oštećenja (ako je objekt u području gdje može doći do toga), i njihovom načinu montaže. Paneli se mogu lijepiti posebnim ljepilima za podkonstrukciju, učvrstiti zakovicama u boji paneli, a neki proizvođači nude i panele koji imaju nevidljiv način montaže.
Vrste panela za ventilirane fasade
Ovo su neke od vrsta panela (ploča) koje se koriste za izradu ventilirane fasade:
Keramičke/porculanske ploče su čest izbor zbog svoje dugotrajnosti i održavanje, međutim znaju biti dosta teže od drugih vrsta ploča, što zahtjeva razradu podkonstrukcije, ponekad i izračun statike fasade. Od domaćih proizvođača ističe se Keratek, koji u ponudi imaju gotovo sve vrste obloga za ventilirane fasade.
Prirodni kamen je iznimno popularan kod izrade ventiliranih fasada javnih objekata (sudovi, fakulteti, škole), a dijeli dosta prednosti i mana sa keramičkin pločama, pogotovo kad je u pitanju masa. Izgleda odlično, traje dugo, ali podkonstrukcija ne smije imati grešaka.
Metalne i aluminijske ploče se najčešće koriste kod poslovnih i industrijskih objekata, a odlikuje ih velika fleksibilnost u smislu završne obrade (boja, rupice, mat ili sjajne). Ono što treba voditi računa je o koroziji metala i zaštiti od iste, ali to je u praksi već rješen problem. FEAL je popularan izbor proizvođača.
Vlaknasto cementne ploče su popularan izbor jer nude dobre performanse uz nižu cijenu u usporedbi sa prirodnim kamenom ili porculanom, a najčešće se koriste ploče proizvođača Swisspearl i EQUITONE. Dobra stvar, ali definitivno manje popularno u usporedbi sa HPL pločama i prirodnim kamenom.
HPL (High Pressure Laminate) ploče su odlična alternativna cementnim i metalnim pločama, jer se radi o pločama koje se sastoje od više slojeva papira impregniranih smolom i prešanih pod visokim tlakom i temperaturom. Koriste se za izradu namještaja, obloga, fasada i drugih unutrašnjih i vanjskih elemenata jer su otporne na udarce, ogrebotine, vlagu, kemikalije i UV zračenje. Imaju praktički neograničen raspond dizajna i dekora.
Drvene/kompozitne ploče su ploče koje su zapravo… drvo. I kao takve daju potpuno prirodan izgled, ali zahtjevaju dosta održavanja kao i svako drugo drvo, pa je njihova uporaba često ograničena za manje izložene objekte.
Isplati li se ventilirana fasada za obiteljsku kuću? Da, ali tek za 55 godina.
Da bi izračunali isplati li se ventilirana fasada za vašu kuću, trebamo je usporediti sa ETICS fasadom slične debiljine. Za potrebe izračuna koristit ćemo model sa 12 cm debljine kamene vune, što je dobar kompromis i za primorske i za kontinentalne djelove Hrvatske. Naravno da će negdje se stavljati i 15 cm i 20 cm debljine, ali zadržat ćemo se na 12 cm da ne bi uspoređivali kruške i jabuke.
Kao što smo već pisali u temi Stiropor ili kamena vuna za fasadu – kompletan vodič, kod kamene vune koeficijent prolaska topline je oko 0.29 W/m²K za 12 cm vune, ali treba uzeti u obzir i druge slojeve, poput ljepila i žbuke za izračunati ukupni koeficijent ETICS fasade.
Kod ventilirane fasade, to je nešto drugačije, jer imamo vunu, pa sloj zraka, pa ploče… malo kompliciranije, ali na našu sreću postoji niz znanstvenih radova na tu temu.
| Stavka | Ventilirana fasada (12 cm) | ETICS fasada (12 cm) |
|---|---|---|
| Slojevi | Zid + 12 cm vuna + 4–5 cm zračni sloj + obloga | Zid + 12 cm vuna + ljepilo/armat. sloj + završna žbuka |
| U-vrijednost zida | ≈ 0.198 – 0.25 W/m²K | ≈ 0,22–0,26 W/m²K |
| Godišnja ušteda energije za grijanje | +4–35 % ovisno o konstrukciji i dizajnu | / |
| Godišnja ušteda energije za hlađenje | +9 % (u umjerenoj klimi); | |
| do 47–62 % u vrućim klimama (Italija, Španjolska, Poljska) | / | |
| Sobna temp. bez klime (orijentacija J/Z) | ~2–3 °C niža | / |
| Zvučna izolacija | Bolja za ~2–3 dB (zračni sloj) | Vrlo dobra, bez bonusa zračnog sloja |
| Trajnost | 40–50+ god.; obloge zamjenjive | ~30 god. uz periodično održavanje/bojanje |
| Otpornost na vlagu i alge | Suha konstrukcija, nema algi ni kondenzacije | Veći rizik algi i mikro-pukotina |
| Cijena (grubo) | 140–200 €/m² (ovisno o oblozi) | 70–90 €/m² |
Dakle najveće uštede sa ventiliranom fasadom se postižu u toplim klimama, u ljetnom razdoblju, gdje stvarne uštede idu gotovo do 60%, što stvarno nije zanemarivo. Vidljivo je iz ove tablice da su uštede puno veće ljeti nego zimi, što je isto važno za usporedbu ove dvije vrste fasade.
Koliko je skuplja ventilirana fasada i kad će se isplatiti? 💵
A sad, na financijsku stranu priče. Ako uzmemo da je neka okvirna površina fasade 230 m2, i izračunamo cijenu fasade
| Tip fasade | Cijena po m² | Ukupna cijena (min–max) | Prosječna cijena |
|---|---|---|---|
| ETICS fasada (12 cm) | 70 – 90 €/m² | 16 100 – 20 700 € | ≈ 18 400 € |
| Ventilirana fasada (12 cm) | 140 – 200 €/m² | 32 200 – 46 000 € | ≈ 39 100 € |
Ventilirana fasada košta 20 700 € više od klasične fasade, što je točno iznos koji bi trebali uštediti da nam se isplati razlika, ako gledamo samo energetsku efikasnost.
Ako gledamo da je cijena struje oko 0,15 €/kWh u trenutku pisanja ovog članka, to bi značilo da moramo uštedjeti 138 000 kWh struje da bi nam se isplatilo.
Pretpostavimo da “prosječna hrvatska kuća” u kojoj je sve na struju troši od 8000 kWh godišnje bez ventilirane fasade. Ventilirana fasada bi smanjila tu potrošnju za cca 30% ljeti, i 10% zimi, u prosjeku 20%, ali prava ušteda ovisi o tome u kojem se periodu godine više struje troši.
U idealnom svijetu, ventilirana fasada bi vam uštedila 1600 kWh električne energije godišnje, što bi značilo da je period isplate skromnih 86 godina. :slight_smile: Naravno, to nije realno, jer treba uračunati i na troškove održavanja ETICS fasade, pa ako uračunamo bojanje, sanaciju algi i pukotina, i zamjenu dijela ETICS fasade nakon 25 godina, dolazimo na neki period isplate od 55 godina.
Dobro ste pročitali – ventilirana fasada će se isplatiti tek nakon 55 godina u odnosu na ETICS fasadu. Nevjerojatno, ali istinito, tako da koji god Vam arhitekt bude predlagao ventiliranu fasadu kao način da uštedite na troškovima energije, pokažite mu ovaj članak, pa neka sam zaključi.
Ako se pitate odakle podaci koji se koriste u ovim tablicama, za dio sa znanstvenim radovima nam je pomogao Chat GPT:
- Schabowicz K. & Zawiślak Ł. (2020) – Numerical Comparison of Thermal Behaviour Between Ventilated Facades → 9 % ušteda hlađenja, 4 % grijanja.
- Sobieraj J. et al. (2024) – Thermal Performance Analysis and Design Evolution of Ventilated Stone Facades → 62.6 % manja potrošnja električne energije, 34.7 % manja potrošnja plina.
- Goulart et al. (2022) – Thermal performance of opaque ventilated façades: a systematic review 47–51 % uštede u južnim klimama.
- Baptista J. F. et al. (2024) – Comparative LCA of ETICS and Ventilated Facades → potvrđuje niži životni trošak ventiliranih sustava zbog dugovječnosti.
- Elsevier (2025) – Ventilated Facade System: A Review → potvrđuje bolju akustiku i otpornost na vlagu.
Domaći proizvođači ploča za ventilirane fasade
| Proizvođač / zastupnik | Vrsta panela / materijala | Kratki opis i link |
|---|---|---|
| FEAL Hrvatska d.o.o. | Aluminijska potkonstrukcija + razni paneli (kompozit, keramika, kamen) | Nudi sustave ventiliranih fasada: keramičke obloge, kamen, aluminij, obloga “trespa”. (Feal) |
| Alu‑Kon d.o.o. | Paneli: aluminijske ploče, alu-kompozit, vlaknocement | Opisuje ventilirane fasade s ALU/kompozit, vlaknocement etc. (alu-kon.hr) |
| ELTING d.o.o. | Alu-kompozit (“bond”), HPL, vlaknocement, metalne ploče | Nudi kompletne sustave uključujući alu-kompozit, HPL, vlaknocement. (Elting d.o.o.) |
| SBS d.o.o. | Alu-kompozit (“bond”), ventilirane kamene fasade | Specijalist za “ventilirana bond fasada” (kompozitni panel) i “ventilirana kamena fasada”. (SBS d.o.o.) |
| AluVitrum d.o.o. | Subkonstrukcija + alu-kompozit paneli, HPL | Zastupa sustave potkonstrukcije i alu-kompozit panela, uključuju A2-s1,d0 klase. (aluvitrum.hr) |
| Laminam (zastupnik u HR: CULT d.o.o.) | Keramičke / porcelanske ploče za ventilirane fasade | Laminam sistem za ventilirane fasade – visoka estetika, veliki formati. (CULT) |
| RAK Ceramics (regional zastupnik) | Keramičke velike formate za ventilirane fasade | Specijaliziran za ventilirane fasade s keramičkim pločama (“Maximus slabs”). ([RAK Ceramics]( https://www.rakceramics.com/croatia/en/tiles-floors-coverings/ventilated-facades/?utm_source=chatgpt.com “Ventilated Facades |
| Equitone (vlaknocement/paneli) | Vlaknocementni paneli za ventilirane fasade | Iako nema specifično HR-stranicu, materijal je zastupljen u regiji kao rješenje za ventilirane fasade (u širem smislu) |
| Trespa (HPL paneli) | HPL paneli za ventilirane fasade | HPL obloge spominju se kao opcija kod ventiliranih fasada – odlična završna obrada, dugoročno. |
| ULMA Architectural Solutions | Kompozitni sustavi / ventilirane fasade (pan-EU) | Španjolska tvrtka koja proizvodi ventilirane fasade, može biti važan globalni dobavljač/regionalni partner. (Wikipedia) |